Filozofija boja

Poznati spektar boja ima valne duljine od 400-700nanometara. U fizici zapravo ne postoje boje, već samo različite valne duljine svjetlosti. Postavlja se pitanje dali svi ljudi vide boje jednako, tj dali svi ljudi npr. crvenu boju percipiraju kao crvenom ili je netko drugi zapravo vidi kao zelenu. Tada sve što prvi čovjek vidi kao crveno, drugi vidi kao zeleno ali je prvotni dogovor između njih bio da je se to naziva crvena boja, pa je oni zovu crvenom. Postavlja se i pitanje apsolutne boje, tj. boje koju bi svi vidjeli jednako, dali takva boja postoji ili ne?

U životu postoji ono što je objektivno i ono što je subjektivno. Ovisno o gledištu i načinu percepcije. Na razliku u boji može utjecati duševno stanje pojedinca. Npr. njegove emocije. Svatko na svoj način doživljava određenu situaciju. Tako je i sa bojama. Crvena se nekom može činiti napornom, preupadljivom, pa si predoči sa zelenom, da ga smiri. Znamo da su sve operacijske sale u zelenom, to nije slučajno. Zelena boja je na sredini spektra i ona umiruje. Ali u praksi mjenjanje boja je zapravo zeznuta stvar, to je više teorijski, makar nije isljučeno. To bi trebalo testirati. Al ima ono kad ljudi kažu "Sve mi je ružičasto!". To je odraz njihovog stanja. Koliko oni zapravo u tom stanju stvarno mogu zamjeniti boju to je za ispitati.